Savjeti za poticanje govorno-jezičnog razvoja djeteta

U prvim djetetovim godinama roditelj bi trebao verbalno odgovarati na glasanja djeteta i naglas razgovarati s djetetom, usprkos tome što ono još ne može odgovoriti.

Također, roditelj može i pjevati djetetu i na taj se način igrati različitom melodioznošću, intonacijama i ritmom i može izmišljati pjesmice zajedno s djetetom i koristiti ih za opisivanje svakodnevnih aktivnosti pri čemu je dijete aktivno uključeno u stvaranje novih rima i melodija i u igranje vokalnim sposobnostima.

Dijete se može poticati i neverbalnom komunikacijom, primjerice uporabom različitih gesta, pokazivanjem prstom na predmete iz okoline uz imenovanje tih predmeta. Također, način na koji roditelj govori trebao bi biti vrlo izražajan, kako bi se istaknula emocionalnost u izrazu i kako bi se dijete zainteresiralo za svijet koji nas okružuje.

Pri poticanju govorno-jezičnog razvoja vrlo je važno da se govor i jezik koriste kroz igru, šalu i zabavu da bi dijete doživljavalo zvukove, riječi i rečenice kao vedru i pozitivnu aktivnost.

S malo starijim djetetom koje je počelo govoriti može se poticati razgovor o nedavnim događajima ili o tome što ono trenutno s roditeljima radi. U skladu s razvojem djeteta rečenice koje roditelj koristi u komunikaciji s djetetom trebaju postajati sve složenije. Roditelj djetetu može objašnjavati i opisivati događaje koji ga dijete i tako mu usmjeravati pažnju i poticati njegove interese.

Roditelj može čitati djetetu slikovnice kroz interakciju – postavljati mu pitanja i poticati ga da komentira likove i priču, koristiti dramatizaciju (pretvarati se u likove iz priče i odglumiti radnju priče), pitati dijete što misli da će se dogoditi sljedeće, zajedno s djetetom osmišljavati različite završetke priče, pokazivati na slikama likove i sl.

Roditelj može izmišljati priče zajedno s djetetom kako bi se poticala maštovitost i razvijalo govorno-jezično izražavanje, uz kvalitetno provođenje zajedničkog vremena.

Djetetu ranije školske dobi roditelj i dalje treba poticati govorno-jezično izražavanje i na taj ga način poticati na oblikovanje i izražavanje vlastitog mišljenja.

Roditelj se treba aktivno uključiti u razgovor s djetetom i tako mu dati do znanja da ga zanima što dijete želi iskazati i da uvažava dijete kao ravnopravnog sugovornika.

Poticati bi se trebalo i čitanje, a nakon što dijete pročita knjigu, roditelj može s njime porazgovarati o tome kako ju je doživio, što mu se svidjelo ili nije i zašto, pitati ga što bi on promijenio i kako se osjećao dok je čitao te ga poticati da kritički promišlja o pročitanome.

Svako je dijete jedinstveno i imat će vlastite interese, vlastitu maštovitost, ali i vlastiti tempo razvoja. Dijete ne treba ni na što forsirati ili požurivati, a istovremeno trebaju mu se omogućiti prilike za razvoj onih sposobnosti za koje je zrelo.

Takav je napredak potrebno poticati zajedničkim aktivnostima odraslih i djece koje će biti oblikovane kroz igru i zabavu, a zajedničko čitanje izvrstan je način da se potiče govorno-jezični razvoj djeteta kroz igranje riječima i kroz maštovite priče koje omogućuju promišljanje i raspravu. 

Izvori:

Child Development Institute – https://childdevelopmentinfo.com/

Preporučujemo i savjete Hrvatskog knjižničarskog društva

Oglasi